Osnovna škola Miroslava Krleže Čepin

Nagrađene novotvorenice: prestrujnik, šećerice i bakroza

Dana 11. ožujka 2023. u 12 sati u konferencijskoj dvorani „Quelle“ u Lipiku održala se javna i svečana dodjela Nagrade „Dr. Ivan Šreter“ koju organizira časopis Jezik u suradnji sa Zakladom „Dr. Ivan Šreter“ u spomen na hrvatskog mučenika Ivana Šretera.

Riječ je tradicijskoj dodjeli koja se održala nakon završetka 17. kola natječaja za novu hrvatsku riječ. Pobjednike je proglasila glavna urednica časopisa Jezik, voditeljica natječaja i predsjednica natječajnoga povjerenstva prof. dr. sc. Sanda Ham. Povjerenstvo (predsjednica Sanda Ham i članovi Igor Čatić, Zvonimir Jakobović, Hrvoje Hitrec, Marko Kovačić, Nataša Bašić, Mario Grčević, Dubravka Smajić, Mile Mamić i Ljubica Josić) je ove godine izabralo sljedeće novotvorenice: Prva nagrada – PRESTRUJNIK

dr. sc. Tomislav Meštrović, dr. Ognjen Ožegić

Za riječ adapter postoji nekoliko hrvatskih riječi – pretvarač, pretvornik, prilagodnik, međutim postoji i najmanje deset različitih vrsta adaptera (pretvarača, pretvornika, prilagodnik) koji nemaju veze sa strujom, a svi su adapteri – za bicikl, za pumpu, za crpku, za traktor, za kombajn, čelični hidraulični, za plin, za zvučnike (razgovorno – činč), za plinsku bocu. Adapteri za struju (ovi naši mali za mobitele, tablete i računala) ili se nazivaju adapteri ili strujni adapteri (ili razgovorno – „ono za struju“) tako da je prestrujnik potrebna riječ jer sužava pojam adaptera i točno ga određuje, tvorbeno je i upotrebno spretniji jer je samo jedna riječ.

Druga nagrada – ŠEĆERICE

dr. sc. Leonardo Štrac, Izabela Štrac

Uz žitarice i uljarice, imali bismo i zajednički naziv za šećernu repu, šećernu trsku, (moguće i kukuruzni šećerac, odnosno kukuruz od kojega se pravi kukuruzni sirup). Predstavnici Povjerenstva ističu kako su zamolili kolege s biologije i na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku za komentar – kažu da riječ ima smisla, da ima potrebe za njom. Jezikoslovno je dobra. Mogući prigovor da je šećer turskog podrijetla i da imamo slador, ne stoji jer nijedan hrvatski rječnik ne upućuje sa šećer na slador, a i šećer je proširen; repa je šećerna i trska je šećerna; kukuruz je šećerac. Primjerice, ulje (u uljarice) grčkoga je podrijetla.

Treća nagrada – BAKROZA

dr. Marko Bukna, dr. Martina Pehar

Hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest naziv je bolesti u koje dolazi do nakupljanja bakra u tkivu. Brojne se bolesti tvore u hrvatskom jeziku dometkom -oza (tuberkuloza, skolioza, škrofuloza, kifoza, plastoza, stirenoza, silikoza, bisinoza, asbestoza) i taj se dometak, iako grčkoga podrijetla danas smatra neutralnim. Prema kemijskom elementu berilij naziv je bolesti berilioza. Nova riječ bakroza za staru bolest uklapa se u sustav, značenjski je prozirna i laicima jasnija. Dakako, nova riječ nema namjeru zamijeniti latinski, službeni naziv, ali lakše ćete razumjeti i zvučat će manje strašno ako ste oboljeli od bakroze, a ne hepatolentikularne degeneracije.

Nagrade uručene na navedenoj svečanosti podržali su Grad Lipik i Toplice Lipik, kako bi se održala uspomena na Ivana Šretera, liječnika te bolnice koji je mučki ubijen u Domovinskom ratu.

Uz dodjelu nagrada, održan je i okrugli stol o hrvatskom jeziku na kojem se govorilo o pitanjima suvremenog hrvatskog jezika, a kraća su izlaganja održali Igor Čatić (o nazivlju), Mario Grčević (o kajkavskom i čakavskom narječju unutar hrvatskoga jezika), Hrvoje Hitrec (o položaju i ulozi hrvatskoga jezika), Dubravka Smajić (o položaju hrvatskoga jezika u javnosti), Marko Kovačić (o jezičnom čistunstvu i normi) i Lidija Vešligaj (o novotvorenicama i digitalnim alatima u nastavi).

Marija Dorić, nastavnica HJ