« Siječanj 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Prva je ovosezonska premijera u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku bila predstava Bijeli jelen koju je prema bajci Vladimira Nazora dramatizirala i režirala Tamara Kučinović.
Učenici nižih razreda naše škole posjetili su u četvrtak 27. listopada 2016. godine Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku. Gledali su kazališnu predstavu Bijeli jelen koja se djeci jako svidjela, iako je prilično ozbiljna i izvedena na vrlo visokoj umjetničkoj razini.
Što je životinjsko u čovjeku, a što ljudsko u životinjama? Koliko smo uistinu slobodni i koliko možemo naučiti od životinja o slobodi i življenju uopće? Pitanja su to na koja želi odgovoriti predstava Bijeli jelen rađena prema motivima jedne od najljepših bajki Vladimira Nazora.
Glavni lik, djevojčica Anka sigurnost i slobodu pronalazi u šumi koja je odgaja i sa šumom se na kraju mora rastati. Šuma je metafora njezina djetinjstva. Anka životom u šumi stječe znanja i vještine od životinja. U kazališnom smislu, ona svladava nešto što čovjek ne može, postaje divlje dijete.
No, svako dijete mora odrasti i otići iz sigurna gnijezda, a sa sobom ponijeti tek ono emotivno i slobodno osjećanje šume. Ona kreira svog bijelog jelena, metaforu djetinjstva i nevinosti i na kraju se mora s njime rastati, postati djevojka i vratiti se u ljudski svijet. Ona prolazi cijelu pustolovinu u kojoj se djeca u kazalištu mogu, na intuitivnoj razini, prepoznati te spoznati kako sloboda ima bezbroj lica, a upravo nas životinje tome mogu naučiti.